Potpiši inicijativu

Potpiši europsku građansku inicijativu za temeljni dohodak

Što je to (bezuvjetni) temeljni dohodak?

Bezuvjetni temeljni dohodak (eng. unconditional basic income, basic income, citizen's income) novi je oblik potpune socijalne sigurnosti svih građana Republike Hrvatske i EU. 

To je mjesečni iznos koji svaki hrvatski građanin dobiva na svoj osobni bankovni račun od države da bi mogao dostojno živjeti, i to po sljedećim načelima:

  • bezuvjetni - nema obveze zapošljavanja, nema provjere imetka ni primanja kao ni drugih uvjeta (osim državljanstva / pripadnosti teritoriju). Temeljni dohodak zamišljen je da ga prima svako dijete i svaka odrasla osoba, bili oni radno sposobni ili ne, bez obzira na to jesu li siromašni ili ne.
  • temeljni - dovoljan za skroman, ali čovjeka sasvim dostojan život.
  • dohodak - iznos koji se pojedincu dijeli redovito svakog mjeseca od strane države, vrlo sličan osobnom dohotku kakav je danas rezerviran za sretnike sa zaposlenjem, ili vrlo sličan mirovini za umirovljenike.

Bezuvjetni temeljni dohodak još ćete naći i pod ovim alternativnim i sličnim nazivima: bezuvjetni temeljni prihod, univerzalni temeljni dohodak, osnovni prihod, zajamčeni temeljni dohodak, zajamčeni temeljni osobni prihod.

Razlozi zašto biste trebali podržati temeljni dohodak

Zato jer zbog ubrzane automatizacije i robotizacije neće biti dovoljno tržišnih poslova za sve

U budućnosti jednostavno neće biti dovoljno poslova za sve koji žele raditi - štoviše, već smo sada u toj situaciji. Unatoč tome, nikad prije nije bilo toliko potrebe za radom - očito je da još nismo riješili sve probleme čovječanstva. I dok je rad svaka aktivnost koja unaprjeđuje pojedinca ili društvo bez obzira na to je li taj rad plaćen ili ne, posao je rad koji ima tržišnu vrijednost, tj. koji tvrtke o organizacije odrede da ima vrijednost. Razlikujmo rad od posla.

Ne možemo i nema smisla protiviti se ubrzanoj automatizaciji i robotizaciji poslova. Roboti dolaze da nam uzmu posao i to je dobro - što će nam sav taj silni tehnološki i znanstveni napredak ako u 21. stoljeću ljudi moraju biti zaposleni da bi preživjeli? No, problem je u tome što trenutni sustav socijalne zaštite štiti samo zaposlene, a sve ostale tretira kao nesposobnjakoviće i lijenčine. Nehumano je kroz sustav socijalne zaštite kažnjavati ljude koji ne mogu naći posao jer ih tako guramo u siromaštvo.

Temeljni dohodak je humani alat univerzalne socijalne zaštite koji nam treba osobito sada u prijelaznom razdoblju dok još postoje poslovi za ljude, a prije nego što roboti, digitalizacija i tehnologija u potpunosti automatiziraju sva radna mjesta. S temeljnim dohotkom ne moramo se više praviti da želimo i možemo iz ničega stvoriti poslove kojih jednostavno nema niti će ih biti.

Zato jer temeljni dohodak rješava društvenu nejednakost

Bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji.

80% svjetskog bogatstva u rukama je 20% ljudi.

Društvo u kojem živimo produbljuje jaz između vlasnika sredstava za rad koji gomilaju kapital i radničke klase koja će spasti na crnčenje za minimalac bez ikakve sigurnosti da će sutra biti posla za njih. Potrebno je premostiti taj jaz i ravnomjerno rasporediti vrijednost koju zajednički stvaraju poduzetnici i radnici.

Ako sada ne počnemo ozbiljno raditi na istraživanju i kasnijem uvođenju temeljnog dohotka, dogodit će se da će vlasnici robota i automatiziranih tvornica preusmjeriti na sebe ono malo 20% svjetskog bogatstva koje je bilo distribuirano na 80% čovječanstva. To je neminovno jer smo prerasli mogućnosti sadašnjeg sustava i potreban nam je novi koji može odgovoriti na izazove budućnosti.

Temeljni dohodak pravedan je jer svi počinju od istog mjesečnog iznosa, a onaj koji želi više ima izbor da radi (i da zapošljava druge) da bi imao više. Usporedite to sa sadašnjom situacijom gdje većina građana zapravo počinje od minusa, moraju raditi da bi dostigli nulu (da bi preživjeli), a svojim radom oni ne obogaćuju sebe već svoje poslodavce. To omogućuje malobrojnim čuvarima poslova (poslodavcima) da kontroliraju većinu (posloprimce) koje je jednostavno zamijeniti jeftinijom radnom snagom (ili u bliskoj budućnosti robotima) ako ti posloprimci požele bogatstvo u svojim rukama.

Temeljni dohodak poboljšava odnos između poslodavaca i zaposlenika

Temeljni dohodak stavlja veću moć u ruke zaposlenika, dok poslodavcima istovremeno daje nemjerljivo veću fleksibilnost zapošljavanja.

Krenimo od situacije u kojoj su hrvatski poslodavci: 

  • Dostupna kvalificirana radna snaga nije fleksibilna. Ljudi se ne žele seliti iz grada u grad u potrazi za poslom prvenstveno zato jer su vlasnici kuća i stanova u gradovima u kojima su rođeni.
  • Neki poslovi projektne su prirode (ograničeni u trajanju) i za takve je poslove teško naći zainteresirane zaposlenike. Hrvatski zaposlenici još uvijek sanjaju o "sigurnom radnom mjestu" o kojem su slušali od roditelja dok su bili mali.

Pogledajmo s čime se muče hrvatski zaposlenici:

  • Neki poslodavci izrabljuju radnike (ne isplaćuju im plaće, tjeraju ih na prekovremeni rad, ne puštaju ih na godišnji, mobbing). Zbog straha od otkaza koji vodi u siromaštvo, zaposlenici šute i trpe.
  • Poslovi nisu dovoljno dobro plaćeni te nisu "sigurni".

Temeljni dohodak vraća balans u ovaj delikatan odnos između dvije naoko sukobljene grupe koje bi, kad bi bolje surađivale, zajednički mogle stvoriti veću vrijednost i za sebe, i za društvo. Zaposlenici s temeljnim dohotkom više ne moraju raditi, ali odlučuju da žele raditi (jer si žele priuštiti određene stvari i životna iskustva).

Sada su zaposlenici ti koji biraju pod kojim uvjetima i gdje će se zaposliti (na engleskom se to lijepo kaže "It's a buyer's market") jer temeljni dohodak odjednom čini slobodno vrijeme najvažnijim resursom. Loši, teški, dosadni i nestimulirajući poslovi sada će se više plaćati jer će biti manje zaposlenih koji će ih htjeti raditi. Istovremeno, poslovi koji pojedincima omogućuju osobni i profesionalni rast bit će primamljivi zaposlenicima pa je sasvim moguće da će ljudi pristajati raditi zanimljive poslove za manju plaću. Za neke ljude neki poslovi spadaju u domenu "posla iz snova", tj. radili bi ih i besplatno jer ih ti poslovi obogaćuju emotivno, intelektualno, duhovno ili tjelesno. Mnogi hrvatski građani već danas rade bez primanja plaće jer su tako odlučili, pa tako postoje dobrovoljna vatrogasna društva, Gorska služba spašavanja, volontiranje, programeri koji pišu open source aplikacije i slično.

Poslodavci tako dobivaju motiviranije zaposlenike koji doista žele raditi, i žele raditi baš u njihovim tvrtkama. Ako ovo čitate iz aspekta poslodavca, pitamo vas biste li radije imali motiviranog zaposlenika na raspolaganju na rok od 6 mjeseci ili nemotiviranog na 5 godina? Koliko novca gubite sada zato jer su vaši zaposlenici duhom negdje drugdje za vrijeme radnog dana (možda razmišljaju kako će spojiti kraj s krajem)? Istovremeno, zaposlenici postaju fleksibilniji jer prihvaćaju vremenski ograničene poslove.

Zato jer temeljni dohodak nagrađuje rad koji je koristan, a koji trenutno nema nikakvu tržišnu vrijednost

Već smo rekli da rad (work) nije isto što i posao (job). Prema Ustavu RH, svaki posao mora biti plaćen, no postoji rad koji je iznimno društveno i osobno koristan, ali ga nitko ne želi financirati (ni država, ni tvrtke). Na primjer:

  • Majka želi ostati kod kuće sa svojim djetetom na duže vrijeme jer ne želi njegov odgoj i obrazovanje prepuštati strancima.
  • Muškarac želi ostati kod kuće i brinuti se za svoju teško bolesnu suprugu.
  • Umjetnik želi posvetiti život svojoj umjetnosti jer se kroz nju samoaktualizira kao čovjek.
  • Grupa mladih želi napuštenu tvornicu, koju grad nije taknuo već tri desetljeća, pretvoriti u kulturni centar grada.

Ništa od gore navedenog nije moguće kvalitetno ostvariti ako morate ići na posao da biste preživjeli. U današnjem sustavu majka mora platiti dadilju, suprug mora angažirati stranca da se brine za suprugu (ili je smjestiti u privatnu bolnicu koju mora platiti jer državna bolnica nema krevet za nju), umjetnik će se morati "prodati" i komercijalizirati (ili si naći posao na kojem ne želi boraviti), a tvornicu će mladi godinama obnavljati u slobodno vrijeme nakon škole ili faksa (ako im to gradska vlast uopće dozvoli).

Temeljni dohodak daje financijsku sigurnost ljudima koji moraju ili žele donositi ovakve i slične životne odluke, i kroz temeljni su dohodak ljudi plaćeni za taj inače neplaćeni rad. Temeljni dohodak emancipira pojedinca jer se svakome prepušta da odluči što je za njega najbolje u datom trenutku. Sadašnji sustav ne vjeruje ljudima - a pogotovo ne siromašnima - da znaju donositi pravilne odluke. Sadašnji je sustav taj koji je nehuman jer se pravi da zna što je najbolje za pojedinca, prosuđujući o njemu na temelju nekog demografskog profila: "On je radno sposoban muškarac u najboljim godinama. Njemu nije mjesto kod kuće. On mora biti zaposlen. Ako nije zaposlen, prozvat ćemo ga lijenim i nesposobnim i ukinuti mu pravo na socijalnu zaštitu. To što on misli da želi glupo je i nije mu dozvoljeno da dokaže suprotno."

1. Potpiši europsku inicijativu za temeljni dohodak

Potpiši online sada

2. Upiši se u email newsletter za obavijesti o akcijama